Nakon što je Evropski parlament odobrio da Hrvatska postane punopravna članica schengenskog područja, konačnu odluku o ukidanju unutrašnjih kontrola mora jednoglasno donijeti Vijeće Evropske unije koje će to pitanje razmatrati 9. decembra.

Ipak ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između schengenskog područja i Hrvatske ni na koji način neće uticati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara dugu državnu granicu.

Potvrdio je to Feni izvjestitelj Evropskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Evropske pučke stranke.

Dodao je da će to značiti da će se kapaciteti Evropske unije još više približiti BiH što je dobro za zemlju koja očekuje da dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji već sljedeće sedmice i na kraju da postane članice EU te smatra da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor u interesu BiH.

Naime, Hrvatska je ispunila sve uvjete i zadovoljila kriterije, uvela tehnologije kako bi zaštitila svoje granice posebno jer graniči s BiH, koju mnogi u EU smatraju ustavno kompliciranom zemljom u kojoj je teško provesti pravila.

Evropski parlament već se dugo zalaže za proširenje schengenskog područja bez provjera dokumenata na unutrašnjim granicama, koje danas uključuje 26 država članica (sve države članice EU-a osim Bugarske, Hrvatske, Kipra, Irske i Rumunije te zemlje koje nisu članice EU-a Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn).

Zastupnici su još 2018. godine izjavili da bi Hrvatska trebala biti uključena u Schengen čim ispuni potrebne kriterije. Također su 18. oktobra 2022. godine izrazili podršku prihvatu Bugarske i Rumunije u Schengen bez odgode.

Međutim, kako trenutno stvari stoje i kako tvrde neki diplomatski izvori iz Evropske unije Vijeće bi 9. decembra moglo donijeti vrlo kontraverznu i problematičnu odluku i dati Hrvatskoj odobrenje za uzlazak u zonu Schengena, ali ne omogućiti to dvjema drugim državama - Bugarskoj i Rumuniji.

Ti izvori izrazili su i zabrinutost da bi takva odluka mogla izazvati krizu i to najviše za Švedsku koja preuzima predsjedavanje Vijećem 1. januara, a koja je istovremeno aplicirala za ulazak u NATO savez nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Pandemija koronavirusa i migrantska kriza koja se trenutno intenzivirala na području Sredozemlja i zapadnobalkanskom rutom pokazala je značaj zaštite vanjskih granica Evropske unije, ističu diplomatski izvori iz Brisela.

U isto vrijeme Rangel naglašava da Hrvatska dosad prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Schengenu u poređenju s bilo kojom državom članicom Evropske unije te da je ispunila 281 preporuku iz osam područja schengenskog zakonodavstva.

Komisija i Vijeće potvrdili su spremnost zemlje da u potpunosti primjenjuje schengenska pravila, zbog čega je Evropski parlament zauzeo stav da se ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama mora provesti do kraja ove godine.

Schengenski prostor je područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, osim u vanrednim okolnostima. Građani zemalja koji se nalaze u tom prostoru mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Evropskoj uniji.

(akta.ba)

Rast cijena namirnica odavno se više ne bilježi se na mjesečnom, nego na dnevnom nivou. Građani ne osjete pretjeranu korist od inspekcijskih kontrola i kazni, jer se cijene ne snižavaju. Posljednjih dana poskupili su hljeb i mlijeko, sada i jaja. Ipak, ima i malo ohrabrujućih vijesti.

Izrazito niskih temperatura još uvijek nema, ali građane ipak prolazi jeza kada pomisle na račune za grijanje. No, umirujuće su riječi struke. Kako navode, stekli su se uslovi za sniženje cijene prirodnog gasa i to od prvog januara.

Ali ono što bismo mogli uštediti od eventualnog sniženja cijene gasa, preusmjerićemo na namirnice, jer ta poskupljenja ne prestaju. Deset konzumnih jaja prije dvije godine plaćali smo 2,5 konvertibilne marke. Sada, četiri. No, bh. jaje je i dalje najjeftinije u regiji.

Zbog sve većih troškova, te slabe zarade, pred gašenjem su i farme mlijeka. Na terenu je primjetno da je proizvodnja pala za 10%. Otkupna cijena mlijeka daleko je niža od onoga što građani vide na policama. Razlika je barem 1,20KM. Da je nešto trulo u državi Danskoj, pokazale su kontrole inspekcijskih službi. Rezultat je da su trgovine i benzinske pumpe nezakonito dizale cijene, zbog čega su izrečene kazne u vrijednosti 4,2 miliona konvertibilnih maraka.

O smanjenjima cijena, niko i ne priča. Male plate i penzije ispričana su priča, kažu mnogi, kao i činjenica da rast plate odavno ne prati rast inflacije u Bosni i Hercegovini. Ali zato bi nadležni mogli kontinuirano pratiti kretanje cijena, kako bi barem neko zaštitio građane.

(N1)

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom ili krčenjem šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

“Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

Uhapšen je i bivši premijer KS Fikret Musić.

SIPA od jutros u Sarajevu provodi akciju Magnet.

Kako saznaje portal Istraga.ba, u akciji su već uhapšene četiri osobe. Radi se o bivšem direktoru KCUS-a Farisu Gavrankapetanoviću, bivšem premijeru i ministru zdravstva KS Fikretu Musiću i Zlatku Vukoviću, te o uposlenici KCUS-a Muvedeti Čedić Butmir.

Prema saopćenju SIPA-e, oni se sumniče za krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotreba položaja i ovlaštenja. Navodno se ispituju javne nabavke iz vremena dok je Gavrankapetanović bio direktor KCUS-a.

Pretresi i hapšenja se provode po nalogu Tužilaštva KS.

Njemačka policija vrši jednu od najvećih operacija protiv navodnih ekstremista krajnje desnice koji su planirali upad u Bundestag, piše njemački politički magazin “Spiegel”.

Prema izvorima ovog lista, pripadnici specijalnih snaga njemačke policije vrše istovremeno racije u 11 pokrajina i do sada je privedeno 25 muškaraca i žena koji su članovi ili simpatizeri organizacija krajnje desnice.

U sklopu operacije izvršen je pretres 130 kuća, kancelarija i drugih prostorija.

Ekstremisti su navodno planirali da će pojedini pripadnici bezbjednosnih snaga iskazati solidarnost sa grupacijom što bi potom dovelo do puča.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH naredila je brisanje odredbi iz, u najmanju ruku, kontroverznog Pravilnika o registraciji vozila BiH u kojima je propisana obrada ličnih podataka, a koji ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović pokušava “progurati” i pored velikog otpora javnosti.

Prema rješenju ove institucije u koji je portal CAPITAL imao uvid, naređeno je brisanje odredbi o obradi jedinstvenog matičnog broja vlasnika i korisnika vozila u potvrdi o registraciji i potvrdi o vlasništvu vozila.

Brisaće se i odredba o jedinstvenom informacionom sistemu za stiker naljepnice, kao i ona o evidenciji o vozilima.

Pozivajući se i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, u odluci se navodi da bi određeno miješanje u privatnost bilo zakonito samo ako bi se ispunila sva tri uslova i to da je propisano zakonom, da je to nužno društveno potrebno i da ograničavanje nekog prava mora biti srazmjerno legitimnom cilju kome se teži.

“Ministarstvo komunikacija i transporta BiH propisalo je odredbe koje ne proizilaze iz zakona, pa je potrebno da izmijeni predmetni pravilnik u relevantnom dijelu“, navodi se između ostalog u rješenju.

Donošenje novog pravilnika od prvog dana izazvalo je negodovanje javnosti jer predviđa takozvane RFID (Radio-frequency identification) stikere sa čipom i antenom na motornim vozilima putem kojih vozači mogu biti praćeni i to za potrebe trećih lica koja bi bila izabrana na tenderu, a što je u suprotnosti sa zakonom.

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) su još ranije upozorili da je ovaj dokument nezakonit, ali su ministarstvu predložili da se primjena pomjeri na 1. februar 2023. godine. Predložili su da se prihvate sugestije koje su stigle iz više nadležnih organa i da se mijenjaju odredbe koje su neprimjenjive.

Interesantno je da su na pravilniku radili šef odsjeka za drumski i željeznički transport Samir Džaferović, stručni savjetnik za međunarodnu saradnju Miroslav Ćerić, stručni saradnik za licence Dragan Radović i stručni saradnik za cjevovodni transport Saša Mijanović.

Mijanović je diplomirani inženjer mašinstva, a ostali članovi grupe su diplomirani inženjeri saobraćaja, a iz radne grupe izostavili su predstavnike ministarstava unutrašnjih poslova i IDDEEA-e, dakle nijedan pravnik.

Zbog ovog slučaja Transparency Internationa BiH podnio je krivičnu prijavu protiv ministra Vojina Mitrovića.

Danas je u Tesliću na radionici "Robotizacija za sve - Praktična priprema jednog projekta robotizacije", predstavljen jedan od najvećih projekata automatizacije u BiH.

Na projektu su zajedno radili kompanija Autotech u saradnji sa kompanijom Prevent Components.

Riječ je o velikom poslu gdje je investirano više miliona eura u automatizaciju, a kompanija Autotech u ovom projektu je radila na izradi kompletne linije za montažu ovih specifičnih dijelova.

Projektni zadatak

U projektnom zadatku bilo je potrebno robotizovati-automatizovati dvije linije za brizganje stakla tako da se omogući rad istih bez učešća čovjeka. Potrebno je bilo definisati način skidanja i odlaganja stakala kako bi se obezbijedio kontinuitet rada linije.

"Na jednoj liniji za brizganje (1100) radit će se sa 6 različitih proizvoda, a na drugoj (1600) radit će se sa 8 različitih proizvoda. Nakon odlaganja stakala potrebno je instalirati liniju za montažu i lijepljenje stakala (malih i velikih). Ciljni takt linije montaže i lijepljenja je 38 sekundi", pojasnio je Mehmed Duharkić, iz kompanije Autotech.

Usaglašavanje idejnog koncepta i narudžbe projekta je podrazumijevalo analizu dostavljenih podataka i razrada idejnog rješenja/simulacije procesa sa robotima, te usaglašavanje detalja s kupcem i dopune osnovnog idejnog rješenja.

Osnovni sklopovi robotizovane-automatizovane linije za brizganje su: mašina za brizganje 1100 (1600), kuka robot, okretni stolovi-2 kom, transporter i grajferi.

"Komplet linija za lijepljenje sastoji se od transportera, podiznih stolova, roboti kuka-4 kom, UV lampe, uređaji za doziranje ljepila, uređaj za plazmiranje, centrirni sto, clean room i grajferi", pojasnio je.

Na projektu će raditi šest robota i tri radnika.

"Dva radnika su na pozicioniranju i postavljanju stakala centralne transportere i jedan radnik koji mora opsluživati liniju", kazao je.

Kako su naveli pretpostavka kada bi se manuelno radilo skidanje stakala bilo bi potrebno 80 sekundi. Matematika kaže da bi za ručni rad trebalo 51,5 ljudi na isti kapacitet, dok kada se ide na automatizaciju troškovi radne snage su znatno manji.

"Investicija za slučaj manuelnog rada je nekih 510 hiljada eura, troškovi radnika na godišnjem nivou 494 hiljade i 400 eura, ukupni troškovi investicije i troškovi radnika su 3 miliona eura, kada idemo na automatizaciju ovaj slučaj što smo uradili i troškovi radne snage su znatno manji, a ukupan trošak investicija plus radna snaga je milion i 800 hiljada eura za pet godina", pojasnio je.

Seudin Softić, direktor kompanije Autotech je jučer u svojoj prezentaciji u Tešnju kazao da su u posljednje 3 godine instalisali preko 68 robota u našem regionu.

"Ja vjerujem da ima jedno 10 kompanija koje se bave sa istom djelatnošću kao i mi, tako da je moja procjena da je u zadnjih 5 godina instalisano dvije do tri hiljade sistema automatizacije što je vrlo malo", naglasio je on, dodajući da kada idu u automatizaciju da su im bitne brojke, ali da je vrlo bitno u kompaniji imati ljude koji znaju doći do tih brojki.

Prednost robotizacije i automatizacije

Na kraju današnje radionice zaključeno je da robotizacija i automatizacija omogućavaju veću konkurentnost na tržištu, brz povratak investicije, stabilne parametre proizvodnog procesa, te relativno brzu implementaciju projekta.

(akta.ba)