Klinika za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli suočava se sa velikim prilivom pacijenata, sa izraženom kliničkom slikom koja ukazuje na infekciju respiratornim sincicijskim virusom (RSV). Kapaciteti su popunjeni, a izmijenjen je i režim rada osoblja, koje stanje ocjenjuje zabrinjavajućim.

Naglo zahladnjenje, ali i prekomjerno zagađenje zraka u Tuzlanskom kantonu je dovelo do znatno bržeg širenja respiratornog sincicijskog virusa, posebno među mlađom populacijom. U proteklih mjesec dana Klinika za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli na prijemu je imala nešto više od hiljadu i po pacijenata.

Kako je potvrđeno za Klix.ba, uglavnom je riječ o djeci životne dobi od rođenja do četvrte godine, sa kliničkim simptomima bronhitisa, komlikovanih pneumonija, odnosno upala pluća ili bronhiolitisa.

"Unazad dvije sedmice, broj pregleda u našoj prijemnoj ambulanti drastično je povećan, posebno dojenčadi od jednog do osam mjeseci starosti. U prethodna 24 sata imali smo okvirno 70 pregleda, od čega je njih 70 do 80 posto sa respiratornom patologijom", kazala je za Klix.ba Amela Pašić, pedijatrica-pulmologinja u Klinici za dječije bolesti tuzlanskog UKC-a.

Trenutno se na bolničkom liječenju nalazi 19 pacijenata, od čega je kod troje već potvrđen respiratorni sincicijski virus, dok je njih 16 suspektno te se čeka testiranje. Svi oni su izolirani u posebne prostorije, zbog brzine širenja virusa koja je posebno specifična ove godine.

"Djeca koja zahtijevaju bolničko liječenje zbog kašlja i teškog općeg stanja se introvenski rehidriraju, a ukoliko je potrebno daje im se i kiseonička potpora. Dosad smo imali tri pacijenta koja su liječena u Odjeljenju intenzivne njege i terapije, od kojih je jedno kratkotrajno bilo priključeno na respirator", navodi Pašić.

Virus je ove godine znatno virulentniji, a posebno su ugrožena djeca koja borave u vrtićima. Naša sagovornica savjetuje izbjegavanje okupljanja mališana, zatim pranje ruku majke, često pranje ruku i lica kod djeteta, zadržavanje svih ličnih predmeta koji pripadaju tom djetetu, kao što su flašice, cucle, igračke u njegovom najbližem okruženju i slično.

"Ukoliko se simptomi pojave potrebno je prije svega pokušati ih sanirati u kućnom okruženju, čišćenjem nosa, spuštanjem tjelesne temperature i pravilnom rehidracijom. Ukoliko se stanje ne poboljšava, potrebno se javiti ljekaru porodične medicine ili pedijatru u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", ističe Pašić.

Virus posebno ugrožava zdravlje djece u prvim mjesecima života, prijevremeno rođenih beba, onih sa dijagnosticiranim hroničnim oboljenjima te urođenim srčanim manama. Sve ove katergorije su, kako naglašava naša sagovornica, u riziku od razvoja težih kliničkih slika.

"On se vrlo lako širi kapljičnim putem, dodirom i predmetima sa kojima dijete dolazi u kontakt. A koliko je opasan zavisi prije svega od imuniteta djeteta. Roditelje trebaju zabirnuti stanja u kojima je dijete ekstremno mirno ili sa druge strane ekstremno uznemireno, zatim ukoliko je koža blijedo-sive boje, plavičastih usta te ukoliko neprestano kašlje i ne može doći do daha", kaže Pašić, istaknuvši da virus pogađa i stariju populaciju, kod koje u zavisnosti od imuniteta također može biti opasan.

Rad uposlenika Klinke za dječije bolesti trenutno je znatno otežan, pogotovo što je komplikovanije izvršiti trijažu, s obzirom na povećan broj oboljelih.

"Naše smjene trenutno su pojačane na prijemu, ali i na odjeljenjima gdje se liječe ova djeca koja su izolirana od ostatka pacijenata. Ljekari i medicinsko osoblje se ne štede u ovoj situaciji te često produžavaju svoje smjene, posebno u danima vikenda kada su nam i od kuće dolazili na posao", zaključuje Pašić.

Zbog popunjenosti kapaciteta u Odjeljenju pulmologije, najmlađi pacijenti se raspoređuju i na ostala odjeljenja, u posebno pripremljenim, odnosno izoliranim sobama.

Prihodi od indirektnih poreza u jedanaest mjeseci 2022. godine iznosili su devet milijardi i 76 miliona KM i veći su za milijardu i 412 miliona KM ili 18,43 posto u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili sedam milijardi i 664 miliona KM.

Samo u novembru 2022. godine prikupljena su 862 miliona KM indirektnih poreza, što je za 99 miliona KM više u odnosu na novembar 2021. godine, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH).

– Nakon što je UIO izvršila povrat PDV-a privredi u iznosu od milijardu i 889 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-novembar 2022. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko BiH, iznosili su sedam milijardi i 187 miliona KM i veći su za 884 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine – navodi se u saopćenju.

Kada se radi o raspodjeli prihoda u periodu januar-novembar 2022. godine, za finansiranje državnih institucija u tom periodu raspoređen je iznos od 792 miliona KM.

Višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je na računima entiteta i Distrikta Brčko BiH. Tako je FBiH dobila tri milijarde i 943 miliona KM, RS dvije milijarde i 182 miliona KM, a Distrikt Brčko BiH 220 miliona KM.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), FBiH je dobila dodatna 193 miliona KM, RS 127 miliona KM i Distrikt Brčko BiH šest miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, navodi se u saopćenju.

Nakon što je na konstituirajućoj sjednici 9. saziva Skupštine ZDK došlo do prekida, a nova većina nastavila zasjedanje i izabrala Dejana Kovačevića (NiP) za predsjedavajućeg Skupštine ZDK iako je Ćazim Huskić (SDA) koji je predsjedavao sjednicom istu prekinuo današnju sjednicu je kao predsjedavajući nastavio Ćazim Huskić (SDA).

Prvi dio sjednice održan 21. novembra, kada je predsjedavajući 8. saziva te predsjednik Kluba Bošnjaka novog saziva SZDK, Ćazim Huskić iz SDA, prekinuo je sjednicu zbog činjenice da Klub Bošnjaka nije izabrao svog kandidata za predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg.

Klub Hrvata na svom zasjedanju tada je izabrao Dejana Kovačevića iz NiP-a, a Klub Srba Gorana Bulajića iz koalicije DF/GS. Međutim, stranke nove parlamentarne većine (BHI-KF, SDP BiH, DF/GS, NiP, NS i jedna zastupnica NES-a, op.a.), koje su tada imale natpolovičnu većinu od 18 zastupnika (SZDK ima 35 zastupnika-op.a.), nastavile su tu sjednicu te su Kovačevića izabrale za novog predsjedavajućeg, Bulajića za prvog zamjenika, a Behiju Kulović iz Naše stranke, čiji izbor nije potvrdio Klub Bošnjaka, za drugu zamjenicu predsjedavajućeg SZDK.

Tada je formiran i Kolegij Skupštine ZDK, ali bez SDA, HDZ-a i SBB-a, čiji su zastupnici, zajedno s jednim zastupnikom NES-a, napustili sjednicu. Tako je današnji nastavak sjednice, posredstvom protokola Stručne službe SZDK, zakazao Ćazim Huskić, ali i sa svoje mejl-adrese Dejan Kovačević, koji je prvobitno zasjedanje bio zakazano za jučer, u 11.00 sati.

Kovačević je naveo kako je, zbog činjenice da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovina (CiKBiH) nije bila ovjerila liste za izbor delegata za DNPFBiH, bio prinuđen zakazati sjednicu za danas, također u 10.00 sati.

Ipak, na današnjoj sjednici predsjedavanje je nastavio Ćazim Huskić (SDA).

Jutros je u Tešnju otvorena konferencija – PIT Adria Summit 2022. Kompanija Targer je organizovala najveće regionalno okupljanje predstavnika proizvodnje, industrije i tehnologije na PIT Adria Summitu.

Konferenciju su otvorili načelnik općine Tešanj Suad Huskić, direktor TRA – Tešanjska Razvojna Agencija Edin Ibrahimović, predsjednik Privredne komore FBiH – Mirsad Jašarpašić i direktor Targer-a Tarik Kadrispahić.

PIT Adria Summit je okupio vodeće kompanije i stručnjake, od Njemačke, Slovenije Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Preko 200 učesnika iz 80 kompanija tokom dva dana ima priliku za učenje, razmjenu iskustava, novih saznanja i poznanstava. Osim stručnih izlaganja i expertskih panela, učesnike očekuje puno pozitivne energije, proaktivnosti, networkinga i poklona iznenađenja kao i svečana večera sa zabavnim programom.

Teme u fokusu Summit-a su ljudi i procesi, kako zaustaviti egzodus radnika, šta kompanije mogu učiniti da zadrže najbolje zaposlenike, kako procesi digitalizacije i automatizacije unapređuju produktivnost i konkurentnost, kako ovi procesi doprinose u ostvarivanju boljih radnih uvjeta u pogonima i mnoge druge.

U panelima i izlaganjima na ove teme učestvuju ključni privrednici iz regiona i kompanije koje nose ove procese više od 30 godina.

Konferencija obrađuje teme koje su neraskidivo vezane za aktuelni momenat proizvodnje, kao npr. poduzetništvo, inovativnost, organizacija, Lean i efikasnost, SCM – Suplly Chain Management, održavanje, kvalitet.

Brojni predavači, panelisti, sponzori i učesnici iz svih zemalja regije će svojim prisustvom potvrditi da je Adria regija bila i biće i dalje izvrsna proizvodna lokacija pogodna za investiranje i razvoj. Jer ova regija ima ljude, tradiciju, znanje, energiju i resurse neophodne za ubrzan razvoj privrede.

Ono što je upitno, jeste sistem i organizacija ovih resursa, i zato je summit tu, da donese rješenja i ideje koja će pomenute resurse još bolje ustrojiti s ciljem inovativnijeg i produktivnijeg poslovanja.

Pored gostiju i eksperata iz zemalja Adria regije, tu su ovaj put i predavači i gosti iz drugih zemalja. Key note govornik će biti profesor Christoph Roser, ekspert za Lean i proizvodni menadžment. Čovjek koji je znanje sticao u kompanijama poput Toyota, McKinsey ili Bosch, a trenutno je jedan od najznačajnih autora tekstova na temu organizacija proizvodnje preko svog web portala allaboutlean.com.

Svijet je više nego ikada suočen s ubrzanim gubitkom bioraznolikosti i rastućom nesigurnošću kada je hrana u pitanju, izvijestili su u četvrtak iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

Uoči UN-ove konferencije o bioraznolikosti COP15, koja se održava od 7. do 19. decembra u Montrealu, WWF poziva svjetske čelnike da osiguraju ambiciozan globalni sporazum koji će omogućiti budućnost za prirodu i za sve nas.

“Ljudi postaju sve svjesniji ove krize. Najnovije istraživanje Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pokazuje da je broj ljudi zabrinutih zbog brzog gubitka prirode porastao na gotovo 60 posto, što odražava povećanje od 10 posto od 2018. godine. Osim toga, od hiljadu ispitanih, 81 posto ljudi smatra da su priroda i klimatske promjene najvažnije političke teme”, navodi se u saopćenju.

Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz smatra kako munjevitom brzinom gubimo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.

– Već smo zabilježili prosječni pad od 69 posto u populacijama vrsta od 1970., gotovo svakog sata izgubimo jednu vrstu. Mi smo neodvojivi dio prirode i svaki gubitak u prirodi je gubitak za sve nas. Iako je budućnost prirodnog svijeta upitna, priroda je otporna. Uz snažan globalni sporazum koji pokreće hitnu akciju, vjerujemo da se može oporaviti – ističe Kalauz.

U saopćenju se naglašava kako će WWF vršiti pritisak na vlade u Montrealu da usvoje sporazum “u stilu onog iz Pariza” koji bi mogao potaknuti trenutne radnje za zaustavljanje i preokrenuti gubitak bioraznolikosti do 2030. godine za svijet koji je pozitivan prema prirodi.

To znači, kako navode, imati više prirode na kraju desetljeća nego što imamo sada.

“Do danas je više od 90 svjetskih čelnika podržalo ‘Obećanje čelnika za prirodu‘, obvezavši se preokrenuti gubitak bioraznolikosti do 2030. godine. Iz naše regije, među njima nisu jedino čelnici Kosova i Srbije”, podvučeno je.

– Priroda krije odgovore na mnoge od najhitnijih svjetskih izazova. Neuspjeh na COP15 nije opcija. To bi nas izložilo povećanom riziku od pandemija, pogoršalo klimatske promjene čineći nemogućim ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5C i zaustavilo gospodarski rast. Nakon mnogih obećanja i obvezivanja, vrijeme je da svjetski čelnici isporuče rezultate kojima ćemo osigurati opstanak prirode o čemu ovisi opstanak i ljudi – dodala je Kalauz.

Dalje se ističe kako se zemlje moraju usuglasiti oko cilja očuvanja najmanje 30 posto kopna, slatkih voda i oceana do 2030. godine, dok je u isto vrijeme potrebno osigurati održivo upravljanje i obnavljanje preostalih 70 posto planeta, što podrazumijeva hitno rješavanje pokretača gubitka bioraznolikosti.

“Stope globalne proizvodnje i potrošnje potpuno su neodržive i uzrokuju ozbiljnu štetu prirodnim sustavima na koje se ljudi oslanjaju za svoj život i dobrobit. Ključni sektori, kao što su poljoprivreda i hrana, ribarstvo, šumarstvo i infrastruktura moraju se transformirati i tako doprinijeti stvaranju prirodno pozitivnog svijeta”, utvđeno je.

Trenutačno se financijski nedostatak za obnovu bioraznolikosti procjenjuje na 700 milijardi dolara godišnje. WWF poziva zemlje da znatno povećaju financiranje, uključujući međunarodno javno financiranje zemljama u razvoju kao korisnicima, te usklade javne i privatne financijske tokove s prirodnim pozitivnim praksama, uključujući ukidanje ili prenamjenu štetnih subvencija i drugih poticaja.

– Čelnici moraju dati mandat svojim ministrima i pregovaračima da pretvore postojeće obveze u ambiciju i da potpišu jasan nacrt za isporuku potrebnih financijskih sredstava. Moraju svima jasno poručiti da se kriza egzistencijalne prirode može i mora rješavati u isto vrijeme kad i trenutne hitne socio-ekonomske potrebe. Nakon dva uzastopna desetljeća u kojima smo gubili bitku s prirodom, jer nisu ispunjeni globalni ciljevi oko bioraznolikosti (Aichi ciljevi), ne smijemo si priuštiti još jedno. To bi uzrokovalo još veću ljudsku patnju, produbljivanje nejednakosti i ozbiljnu ugrozu za život kakav trenutno poznajemo – zaključila je Kalauz.

WWF napominje da je snažan mehanizam provedbe koji zahtijeva od zemalja da pregledaju napredak u odnosu na ciljeve i povećaju mjere prema potrebi bitan mehanizam koji osigurava poduzimanje pravih akcija na terenu.

Ovaj prijedlog je naglašen istraživanjem WWF-a koje je pokazalo da 56 posto ispitanih ljudi vjeruje da vladine mjere za zaštitu bioraznolikosti nisu dovoljne.

Istraživanje, koje je anketiralo više od 9200 ljudi širom regija sa zapanjujućim stopama gubitka bioraznolikosti, otkrilo je da ljudi također smatraju da su akcije povezane s politikom utjecajnije od pojedinačnih radnji potrošača, stoji u saopćenju WWF-a.

Više od dvadeset djevojčica i dječaka iz Bosne i Hercegovine će narednih nekoliko dana boraviti u posjeti Kataru gdje se održava Svjetsko prvenstvo u nogometu te predstavljati našu zemlju na najvećem kulturnom festivalu tokom održavanja Mundijala u Dohi.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković istakla je zadovoljstvo saradnjom dvije države koja je omogućila djeci da budu dio svjetskog spektakla.

"Izuzetna mi je čast i posebna radost da će pod pokriviteljstvom Fondacije Katara te dr. Khalida Al Sulaitija djeca iz naše države imati priliku biti dio velike svjetske smotre te nekoliko dana uživati u gostoprimstvu domaćina iz Katara. Imala sam priliku prije nekoliko dana i posjetiti dr. Al Sulaitija u kulturnom kompleksu Katara u Dohi.

Djeca iz Bosne i Hercegovine će se, zahvaljujući dobroj saradnji i prijateljskim odnosima koju smo uspostavili sa državom Katar, predstaviti folklornim programom u nekoliko termina na velikoj sceni u danima kada su u Dohu stigle stotine hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta.
Osim toga, imati će priliku prisustvovati i jednoj od utakmica Svjetskog prvenstva te obići kulturne i turističke znamenitosti", kaže ministrica Turković.

Obavještavamo sve demobilisane borce mlađe od 57. godina života koji su ostvarili pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu da su na osnovu Uredbe o novčanoj egzistencijalnoj naknadi   obavezni u periodu od 01.12. do 31.12. dostaviti ažuriranu dokumentaciju i to:

• Uvjerenje MUP-a o kretanju (kao dokaz o prebivalištu)
• Uvjerenje službe za zapošljavanje da su na evidenciji nezaposlenih osoba
• Izjavu o članovima porodičnog domaćinstva i
• Uvjerenje o prihodima zaposlenih, odnosno dokaz o nezaposlenosti punoljetnih članova domaćinstva (Za osobe koje nisu u radnom odnosu ili se ne vode na na Zavodu za zapošljavanje, potrebno je dostaviti Uvjerenje nadležne Porezne službe da li obavljaju samostalnu djelatnost vlastitim radom, da li imaju drugih prihoda na osnovu izdavanja u zakup poslovnih ili stambenih prostora, te da li se vode i od kada u jedinstvenom sistemu registracije poreznih obveznika, kada i od strane koga je izvršena zadnja uplata zdravstvenog osiguranja).

Vlada Tuzlanskog kantona na današnjoj sjednici je donijela odluka o finansijskoj konsolidaciji i/ili restruktuiranju Javne zdravstvene ustanove Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" Gračanica za period 2022-2024.

"Uz dosta napora smo napravili program finansijske konsolidacije i restruktuiranja 2022.-2024. godina. Vlada FBiH je odobrila pomoć kako bi se izvršila finansijska konsolidacija ko je imao dugove, a ko nije urađeno je restruktuiranje. Dobili smo četiri miliona KM, to nije malo, a ove godine ćemo dobiti 1.3 miliona KM", kaže šef ekonomsko-finansijske službe Javne zdravstvene ustanove Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" Gračanica Enisa Isaković.

Zakonom o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova za JZU Opća bolnica Gračanica predviđena su namjenska finansijska sredstva u iznosu od četiri miliona KM. Programom utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Tekući transfer drugim nivoima vlasti i fondovima-Transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine" Vlade Federacije, JZU Općoj bolnici Gračanica je tokom ove godine planirano da se dodijeli 1.333.333,00 KM.

U Programu finansijske konsolidacije JZU Opće bolnice Gračanica se navodi da je utrošak namjenskih sredstava iz Budžeta Federacije BiH planiran za plaćanje dugovanja prema dobavljačima za isporučenu robu u iznosu od 205.863 KM, nabavku novog sanitetskog vozila sa opremom (145.000 KM), nabavku digitalnog monografskog sistema (352.708 KM), nabavku MRI uređaja (2.457.000 KM), rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju dijela objekta bolnice (751.446 KM), nabavku i ugradnju lifta (83.005 KM) i nabavku automatskog parnog sterilizatora (146.250 KM).

Ukupan iznos planiranih nabavki je 4.141.246 KM od čega bi namjenska sredstva Vlade Federacije iznosila 4.000.000 KM, a ostala sredstva 141.246 KM.

(akta.ba)

Uvođenje poreza na neočekivanu dobit u BiH kako bi se u ovoj situaciji velike inflacije i poskupljenja pomoglo stanovništvu da se nosi sa energetskom i privrednom krizom nije najbolje rješenje, smatraju ekonomski stručnjaci.

Naime, Slovenija i Hrvatska su odlučile uvesti porez na neočekivanu dobit. Slovenija će ovaj dodatni namet uvesti energetskim kompanijama, a Hrvatska namjerava oporezovati sve kompanije.

Ovakav porez na dobit već su uvele brojne zemlje širom Evrope kako bi se, prije svega, finansirale izdašne subvencije koje se plaćaju građanima i kompanijama zbog visokih cijena energije.

Slovenačka Vlada predstavila je nacrt zakona koji predviđa porez na dobit energetskih firmi 2022. i 2023, dok je Hrvatska pokrenula javnu raspravu o dodatnom poreznom zakonu koji će se primjenjivati samo do 2022.

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, između ostalog, rekao je da je novi porez "doprinos solidarnosti" i da ova kriza zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da se mora razumjeti da svaka zemlja kreira vlastitu fiskalnu politiku naspram stanja i perspektiva ekonomije, kulturoloških obrazaca i ponašanja poreskih obveznika.

"Ne mogu se tek tako kopirati rješenja razumijevajući kompleksnost fiskalnog sistema BiH. Date zemlje su radile na fiskalnom rasterećenju i pojednostavljenju procedura ranije i onda bi im to možda dalo luksuz da mogu uvoditi nove poreze. Za BiH bilo bi vrlo kontraproduktivno u ovom trenutku davati bilo kakve nove namete, naročito ako razumijemo da imamo 3.500 ili više parafiskalnih nameta i poreza koji nemaju smisla niti se namjenski troše", kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, daleko bolje rješenje je da se namjenski troše sredstva koja su prikupljena po osnovu određenih nameta kao što su akcize na duvan i duvanske proizvode ili naftu.

"To su sredstva koja se sakupljaju namjenski, ali se troše nenamjenski. Akcize od duvana potrebno je preusmjeriti na unapređenje zdravstvenog osiguranja, od akciza na naftu i naftne derivate na izgradnju puteva i auto-puteva. U FBiH imaju takse za istaknutu firmu i eto prilike da se ta namjenska sredstva potroše na socijalno ugrožene u vrijeme krize", objašnjava Čavalić.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, kaže da je uvođenje poreza na neočekivanu dobit djelimično dobro rješenje, ali da je to ipak pitanje nacionalnog bogatstva i pripadnosti Evropskoj uniji.

"Slovenija i Hrvatska su u EU i to im daje prednost jer subvencije koje dobijaju od njih su uglavnom za privredni razvoj. U svakom slučaju, solidarnost jeste nešto dobro i možda bi se takav model na određen način i nekim modifikacijama mogao primijeniti kod nas, ali to bi se moralo dobro razraditi. Ipak nama je najveći problem 'skupa država' jer nije toliko funkcionalna u omjeru koliko novca troši", naglasio je Ljuboja.

Pretežno oblačno vrijeme, u većem dijelu zemlje sa slabom kišom, a u višim područjima susnježica ili slab snijeg očekuju se u Bosni i Hercegovini narednih dana.

Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno. Lokalno slaba kiša je registrovana u Krajini i na jugu i istoku Hercegovine.

Najhladnije je bilo na Bjelašnici gdje je izmjereno minus šest stepeni Celzijusa. U Livnu su izmjerena minus dva stepena, Ivan Sedlu minus jedan, Širokom Brijegu nula, Sarajevu i Sokocu jedan, Bugojnu, Drvaru, Gradačcu, Jajcu i Stocu dva, Bihaću, Grudama, Sanskom Mostu, Srebrenici i Tuzli tri, Banja Luci, Doboju, Prijedoru i Zenici četiri, Bijeljini i Zvorniku pet, Trebinju sedam, Mostar i Neum devet stepeni.

“Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Lokalno u nizinama će padati slaba kratkotrajna kiša ili rosulja, a u višim područjima veoma slab snijeg. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i sedam, na jugu zemlje do 12 stepeni Celzijusa”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).

U četvrtak se u BiH očekuje pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje se očekuje slaba kiša, a višim područjima susnježica ili slab snijeg. Padavine poslije podne i tokom noći. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od jedan do sedam, na jugu do 12 stepeni.

Pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom očekuje se u BiH u petak. U višim područjima se očekuje slab snijeg. Tokom dana, u većem dijelu zemlje, prestanak padavina. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od dva do sedam, na jugu do 12 stepeni.

Prvog dana vikenda, prema prognozi FHMZBiH očekuje se pretežno oblačno vrijeme samo ponegdje sa slabom kišom. U večernjim satima, jače naoblačenje sa padavinama. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od dva do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusa.